Evropska komisija je 11. novembra predložila Digital Fairness Act (DFA), novi zakon o pravednosti u digitalnom okruženju. Cilj je, prema Komisiji, da potrošači u EU imaju istu zaštitu na Internetu kao u fizičkim prodavnicama. Uz njega je predložila i izmjene Uredbe o saradnji u zaštiti potrošača (CPC), koje Komisiji daju veće ovlasti u provedbi pravila.
Riječ je o prijedlogu, a ne o usvojenom zakonu. O njemu sada odlučuju Evropski parlament i Vijeće EU, a Komisija nije navela kada bi pravila mogla početi važiti.
„Kupovina nikada nije bila praktičnija, ali praktičnost nikada ne smije ići na račun pravednosti”, rekao je Michael McGrath, komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača. „Danas predlažemo najambiciozniju reformu pravila EU o zaštiti potrošača u posljednjoj generaciji.”
Šta se mijenja za kupce na internetu
Prijedlog zabranjuje takozvane mračne obrasce (dark patterns), manipulativne trikove koji kupce guraju u odluke koje inače ne bi donijeli. Komisija kao primjer navodi lažne tvrdnje da je proizvod gotovo rasprodan. Cijene moraju biti jasne, posebno kada se plaća virtuelnim valutama u aplikacijama i kada se cijene ulaznica za koncerte i sportske događaje mijenjaju prema potražnji. U virtuelnim redovima za karte prodavci će morati pokazivati trenutnu i najvišu moguću cijenu.
Korisnici bi mogli isključiti dizajn koji podstiče prekomjernu ili kompulzivnu potrošnju, poput stalnih obavještenja koja tjeraju na kupovinu. Za djecu se zabranjuju elementi slični kockanju, kao što su modeli „plati da pobijediš” i „plati da napreduješ” u igrama. Influenseri moraju jasno označiti plaćeni sadržaj i ne smiju zloupotrebljavati povjerenje maloljetne publike. Ograničavaju se i personalizovani oglasi i cijene koji ciljaju djecu ili koriste osjetljive podatke.
Pretplate bi se morale moći lako otkazati, uz kraj neželjenih automatskih produženja i besplatnih probnih perioda koji se pretvaraju u zamku. Potrošači bi dobili pravo da razgovaraju s čovjekom u korisničkoj podršci, kao i jasna prava kada umjesto njih kupuje AI agent. Komisija procjenjuje da bi potrošači u EU ukupno mogli uštedjeti do 13,7 milijardi eura godišnje. Prema Komisiji, korist bi imale i poštene firme, koje bi bile zaštićene od nelojalne konkurencije.
DFA donosi i pojednostavljenja za firme, na primjer jednostavnije informacije prije ponovljenih kupovina u aplikacijama i jasnija pravila o otkazivanju pretplata na digitalne medije u roku za odustanak.
Drugi prijedlog Komisiji daje ovlasti da sama istražuje velike slučajeve koji pogađaju potrošače u više država i izriče kazne do šest posto svjetskog godišnjeg prometa kompanije. Danas to ne može: pravila provode nacionalna tijela, a Komisija samo koordinira njihove zajedničke akcije, kojih je od 2020. bilo više od 30. Prijedlog uvodi i rokove za saradnju nacionalnih tijela u prekograničnim slučajevima, a kompanije izvan EU morale bi imati pravnog zastupnika u Uniji.
„Jedinstveno tržište živi kroz svojih 450 miliona potrošača. Naši zakoni moraju pratiti način na koji ljudi danas žive, kupuju i posluju”, izjavila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokratiju.
Zašto sada i šta to znači za BiH
Komisija je oba prijedloga najavila u Agendi za potrošače do 2030., a DFA je bio i u njenom programu rada za 2026. Prijedlog se oslanja na Komisijinu analizu pravila o pravednosti u digitalnom okruženju iz 2024. godine. Komisija problem mračnih obrazaca poznaje iz vlastitih provjera. U akciji iz januara 2023., koju je provela s potrošačkim tijelima 23 članice, Norveške i Islanda, pregledano je 399 online prodavnica. Na 148, odnosno oko 37 posto, pronađen je bar jedan manipulativni trik. Lažne tajmere za odbrojavanje koristile su 42 prodavnice, a 70 je skrivalo informacije poput troškova dostave.
Pravila za djecu oslanjaju se i na anketu Komisije objavljenu u julu, u kojoj je učestvovalo gotovo 5.000 djece iz svih članica EU. Njih 69 posto smatra da bi influenseri djeci trebali reklamirati samo sigurne i primjerene proizvode, a 48 posto traži pravila protiv dizajna koji stvara ovisnost.
Ako bude usvojen, DFA će štititi potrošače u državama članicama EU, među njima su naravno oni u Hrvatskoj i Sloveniji. Bosna i Hercegovina nije članica, pa kupci iz BiH nemaju garanciju da će iste zaštite važiti i za njih.
