Većina građana Njemačke izražava zabrinutost zbog stranog uticaja na predstojeće savezne izbore. Prema najnovijem istraživanju, 88% birača vjeruje da strane vlade, pojedinci ili grupe pokušavaju manipulirati izborima za Bundestag putem društvenih mreža. Ova zabrinutost uključuje lažne objave, bot mreže, manipulaciju video snimki i deepfakes.
Strani uticaji: Ko je iza dezinformacija?
Istraživanje je pokazalo da birači najviše sumnjaju na Rusiju kao izvor manipulacija (45%), praćenu SAD-om (42%) i Kinom (26%). Manji broj ispitanika spominje istočnoevropske zemlje (8%) i Sjevernu Koreju (7%) kao potencijalne izvore dezinformacija.
Posebno zabrinjavajući su deepfakes – realistični video snimci, fotografije ili audio zapisi koji se koriste za obmanu javnosti. Gotovo 47% ispitanika smatra da ove tehnologije predstavljaju veliku opasnost po izborni proces.
Nedostatak pripremljenosti za lažne vijesti
Tri četvrtine (75%) ispitanika smatra da njemačka demokratija nije dovoljno pripremljena za borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija. Više od polovine (56%) smatra da su mjere koje su vlasti preduzele protiv dezinformacija nedovoljne.
Ova istraživanja sprovela je organizacija Bitkom na uzorku od preko 1.000 birača starijih od 18 godina u periodu od januara 2025. godine.
Rastuća svijest o dezinformacijama
Gotovo trećina (30%) korisnika interneta već je naišla na lažne vijesti vezane za izbore. Međutim, 37% birača provjerava informacije prije nego što ih podijeli na društvenim mrežama.
Dr. Ralf Wintergerst, predsjednik Bitkoma, ističe: “Svijest birača o dezinformacijama raste, što je važan korak u borbi protiv lažnih vijesti. Dezinformacije mogu značajno uticati na izbore iskrivljujući javno mnijenje i diskreditujući pojedine kandidate ili stranke. Izbori su srž naše demokratije, a dezinformacije potkopavaju povjerenje u demokratske procese. Informisano društvo najbolja je zaštita od digitalne manipulacije.”
Izvori informacija za birače
Za 69% birača internet je važan izvor informacija, ali lični razgovori s prijateljima, poznanicima ili porodicom i dalje imaju veći značaj (82%). Televizija je važna za 76% birača, posebno za starije osobe (82% kod onih starijih od 75 godina). Među mlađima (ispod 30 godina), 86% koristi internet kao glavni izvor informacija.
Društvene mreže i izbori
Unutar društvenih mreža, Facebook je najpopularniji izvor informacija o izborima (56% korisnika). Slijede X (bivši Twitter) sa 35%, WhatsApp sa 32% i LinkedIn sa 25%. Instagram i TikTok imaju znatno manji udio, sa 18% odnosno 1%.
Zabrinutost zbog desničarskog radikalizma
Mnogi ispitanici izražavaju zabrinutost zbog desničarskog radikalizma i populizma na internetu. 87% smatra da društvo treba više da se suprotstavi desničarskim radikalima na mrežama, dok 78% isti stav ima prema lijevim radikalima. 79% vjeruje da društvene mreže jačaju populističke stranke, a 66% se brine zbog uticaja AfD-a na mlade putem društvenih mreža.
Podrška žrtvama mrežnog nasilja
90% ispitanika suosjeća s politikama koji su žrtve uvreda i mržnje na internetu. Gotovo svi (94%) smatraju ispravnim da politici prijavljuju nasilje i podsticanje mržnje protiv sebe.
Digitalizacija kao ključna tema
Digitalna politika igra važnu ulogu u izbornoj odluci za 36% birača. Najvažnije teme uključuju:
- Digitalizaciju škola (98%)
- Borbu protiv kibernetičkog kriminala (98%)
- Reviziju zaštite podataka (94%)
- Poboljšanje digitalnih vještina (91%)
- Digitalizaciju države i uprave (90%)
Zahtjev za Ministarstvo za digitalizaciju
71% birača podržava osnivanje nezavisnog ministarstva za digitalizaciju, dok 79% smatra da nova vlada treba staviti digitalnu politiku među prioritete.
Zaključak
Istraživanje pokazuje da je javnost sve svjesnija opasnosti od dezinformacija i stranog uticaja na izbore. Kako bi se očuvala demokratija, neophodno je jačanje digitalne sigurnosti, podrška žrtvama mrežnog nasilja i brza implementacija digitalnih reformi.
“Digitalizacija je ključ za rješavanje velikih izazova. Nova vlada mora djelovati brzo i odlučno,” zaključuje Wintergerst.
Napomena o metodologiji: Podaci su prikupljeni putem telefonskog istraživanja koje je sprovela Bitkom Research na uzorku od 1.002 birača starijih od 18 godina. Istraživanje je reprezentativno i sprovedeno u periodu od 2. do 4. nedjelje 2025. godine.
