Adolescenti s ovisnošću o internetu prolaze kroz promjene u mozgu koje mogu dovesti do dodatnih ovisničkih ponašanja i sklonosti, pokazuje nova studija istraživača sa Univerzitetskog Koledža u Londonu (UCL).
Nalazi, objavljeni u časopisu PLOS Mental Health, pregledali su 12 članaka koji uključuju 237 mladih osoba starosti od 10 do 19 godina s formalnom dijagnozom ovisnosti o internetu između 2013. i 2023. godine.
Ovisnost o internetu je definirana kao nemogućnost osobe da se odupre potrebi za korištenjem interneta, negativno utičući na njihovu psihološku dobrobit, kao i na njihov socijalni, akademski i profesionalni život.
Studije su koristile funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) za pregled funkcionalne povezanosti (kako regije mozga međusobno komuniciraju) kod učesnika s ovisnošću o internetu, kako u stanju mirovanja tako i tokom obavljanja zadataka.
Efekti ovisnosti o internetu su uočeni u više neuralnih mreža u mozgovima adolescenata. Postojala je mješavina povećane i smanjene aktivnosti u dijelovima mozga koji su aktivirani tokom mirovanja (mreža default moda).
Istovremeno, uočeno je opće smanjenje funkcionalne povezanosti u dijelovima mozga uključenim u aktivno razmišljanje (mreža izvršne kontrole).
Ove promjene su dovele do ovisničkih ponašanja i sklonosti kod adolescenata, kao i do promjena u ponašanju povezanih s intelektualnim sposobnostima, fizičkom koordinacijom, mentalnim zdravljem i razvojem.
Uticaj na adolescente
Vodeći autor, magistar nauka Max Chang (UCL Institut za dječije zdravlje Great Ormond Street) rekao je: “Adolescencija je ključna faza razvoja tokom koje ljudi prolaze kroz značajne promjene u svojoj biologiji, kogniciji i osobnostima. Kao rezultat, mozak je posebno osjetljiv na poticaje vezane za ovisnost o internetu tokom ovog perioda, kao što su kompulzivno korištenje interneta, žudnja za korištenjem miša ili tastature i konzumiranje medija.
“Naša istraživanja pokazuju da to može dovesti do potencijalno negativnih promjena u ponašanju i razvoju koje bi mogle uticati na živote adolescenata. Na primjer, mogu imati poteškoća u održavanju odnosa i socijalnih aktivnosti, lagati o svojoj online aktivnosti i iskusiti neregularne prehrambene navike i poremećaje spavanja.”
Rastući problem ovisnosti o internetu
S pametnim telefonima i laptopima koji su sve dostupniji, ovisnost o internetu postaje rastući problem širom svijeta. Prethodna istraživanja pokazala su da ljudi u Velikoj Britaniji provode više od 24 sata svake sedmice online, a više od polovine ispitanih sami su prijavili da su ovisni o internetu.
U međuvremenu, Ofcom je otkrio da od 50 miliona korisnika interneta u Velikoj Britaniji, više od 60% njih je reklo da njihova upotreba interneta negativno utiče na njihove živote – poput kašnjenja ili zanemarivanja kućanskih poslova.
Preporuke stručnjaka
Starija autorica, Irene Lee (UCL Institut za dječije zdravlje Great Ormond Street), izjavila je: “Nema sumnje da internet ima određene prednosti. Međutim, kada počne da utiče na naš svakodnevni život, to postaje problem.
“Preporučili bismo da mladi ljudi postave razumna ograničenja za svoje svakodnevno korištenje interneta i da budu svjesni psiholoških i socijalnih implikacija pretjeranog korištenja interneta.”
Gospodin Chang je dodao: “Nadamo se da će naše istraživanje pokazati kako ovisnost o internetu mijenja povezanost između moždanih ćelija kod adolescenata, omogućujući ljekarima da efikasnije pregledaju i liječe pojavu ovisnosti o internetu.
“Doktori bi potencijalno mogli propisati tretman usmjeren na određene regije mozga ili predložiti psihoterapiju ili porodičnu terapiju usmjerenu na ključne simptome ovisnosti o internetu.”
“Važno je napomenuti da je edukacija roditelja o ovisnosti o internetu još jedan mogući put prevencije iz perspektive javnog zdravlja. Roditelji koji su svjesni ranih znakova i pojave ovisnosti o internetu moći će efikasnije upravljati vremenom provedenim pred ekranom, impulzivnošću i minimizirati faktore rizika povezane s ovisnošću.”
Ograničenja studije
Korištenje fMRI skeniranja za istraživanje ovisnosti o internetu trenutno je ograničeno, a studije su imale male uzorke od adolescenata. Također, većina studija je provedena u azijskim zemljama. Buduća istraživanja trebala bi uporediti rezultate sa zapadnim uzorcima kako bi pružila više uvida u terapijske intervencije.
