Evropska unija sve snažnije ulaže u cloud računarstvo, s ciljem da do 2030. godine čak 75% evropskih preduzeća koristi cloud-edge tehnologije. Ovo ne samo da naglašava važnost digitalizacije, već i sve veću potrebu za suverenitet podataka (Data sovereignty). Ključna pitanja koja postavljaju i organizacije i vlade su: Gdje se podaci čuvaju? Ko ima pristup i pod kojim zakonodavstvom podaci funkcionišu? Neodgovaranje na ta pitanja može dovesti do ozbiljnih posljedica: visokih novčanih kazni, pravnih problema i gubitka povjerenja klijenata.
Zašto je evropska digitalna neovisnost važna?
U svjetlu globalne ekonomske nesigurnosti i predstojećih zakonskih promjena, evropska zavisnost od stranih cloud provajdera postala je ozbiljan problem. Američke velike tehnološke kompanije, koje trenutno čine čak 80% tržišta cloud usluga, imaju značajan utjecaj na sveukupnu sigurnost i privatnost podataka evropskih korisnika. Naime, zakoni kao što je CLOUD Act, koji omogućuju američkim vlastima pristup podacima koji se pohranjuju izvan SAD-a, dodatno pojačavaju zabrinutost oko privatnosti i zakonske zaštite podataka.
Zato su evropske zemlje, posebno Njemačka i Francuska, počele razmatrati inicijative kao što je IPCEI-CIS (Important Projects of Common European Interest on Cloud Infrastructure and Services). Cilj ovih projekata je smanjenje ovisnosti o američkim tehnološkim gigantima i stvaranje sigurne, EU-konforme cloud infrastrukture koja bi podržavala GDPR i druge evropske zakone.
Bosna i Hercegovina: Kašnjenje u digitalnoj transformaciji
Dok evropske zemlje ulažu u digitalnu nezavinost, Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim izazovima u procesu digitalne transformacije. Ovdje, digitalna infrastruktura još uvijek kaska za razvijenim tržištima. Iako su uočene inicijative u IT sektoru, poput implementacije cloud computing rješenja, nedostatak jasne regulative, sporost u primjeni novih tehnologija, te nedostatak stručnosti predstavljaju ozbiljne prepreke.
Kontrola podataka: Povećanje zahtjeva za odgovornošću
U Evropi, posebno u kontekstu GDPR-a, organizacije prepoznaju potrebu za jasnim i efikasnim upravljanjem podacima. Implementacija kontrole nad podacima postala je strateško pitanje na najvišim nivoima upravljanja, gdje menadžment i pravni timovi imaju ključnu ulogu u izgradnji sistema usklađenosti. U Bosni i Hercegovini, međutim, mnoge organizacije, naročito male i srednje firme, nemaju dovoljno resursa ili stručnosti za razvoj robusne strategije za zaštitu podataka.
Međutim, ključno pitanje ostaje — koliko su ovi provajderi sposobni pružiti odgovarajući nivo zaštite podataka u skladu sa lokalnim zakonodavstvom i zahtjevima EU?
Vraćanje podataka: Novi trend u strategijama zaštite
U izvještaju Flexera 2025 State of the Cloud, iznenađujuće je što čak 21% organizacija već vraća dio svojih podataka s javnih cloud servisa na lokalne ili privatne servere. Ovaj trend vraćanja podataka može se posmatrati kao odgovor na sveprisutne prijetnje od strane stranih vlasti i nesigurnosti u vezi sa zaštitom podataka.
Izgradnja povjerenja kroz suverenitet podataka
Evropske organizacije postepeno usmjeravaju svoje strategije ka jasnoj i kontroliranoj pohrani podataka, ali do istog zaključka moraju doći i države van EU. Suverenitet podataka postao je osnovni poslovni imperativ, jer omogućava organizacijama da zadrže kontrolu nad svojim podacima, osigurajući njihovu zaštitu u skladu sa zakonodavstvom EU i nacionalnim zakonima.
Za Bosnu i Hercegovinu, prvi korak u izgradnji digitalne nezavisnosti je izrada nacionalne strategije za zaštitu podataka, kao i postavljanje jasnih smjernica za korištenje cloud usluga. Međutim, kako bi postigle ovaj cilj, organizacije će morati da ulože u savremene sigurnosne sisteme, kao i da sarađuju sa EU partnerima kako bi osigurale da njihovi podaci ostanu zaštićeni i da zadovoljavaju evropske standarde.
