Ako politički lideri i digitalna industrija ne poduzmu hitne mjere, potražnja za energijom uskoro bi mogla premašiti dostupne resurse. Prema istraživanju Loughborough Univerziteta, svijet bi mogao doseći kritičnu tačku već 2025. godine, kada će obnovljivi izvori energije postati nedovoljni za sve veće potrebe digitalnih podataka.
Studija, objavljena u časopisu Energy Policy, koristi ekonometrijske modele kako bi ukazala na opasnu putanju prema onome što istraživači nazivaju “digitalnim uništenjem”. Ovi modeli predviđaju da će, bez ograničavanja potrošnje podataka, potražnja za električnom energijom uzrokovana digitalnim opterećenjem nadmašiti globalnu proizvodnju do 2033. godine.
Ne propustite pročitati
Prekomjerna proizvodnja podataka ugrožava energetsku stabilnost
Ljudi širom svijeta generiraju ogromne količine digitalnih podataka, a njihova potrošnja rapidno raste. Posebno zabrinjava razvoj umjetne inteligencije koja može stvarati nevjerovatne količine sadržaja, od slika do tekstova, dok troši ogromne količine energije. Prema istraživanju Loughborough Univerziteta, podatkovni centri trenutno koriste više energije nego cijela Velika Britanija.
Još šokantnija je činjenica da čak 65% ovih podataka spada u takozvane “mračne podatke” (dark data), odnosno digitalne resurse koji se koriste jednom, a zatim zaboravljaju, dok i dalje troše energiju i resurse.
“Naše istraživanje naglašava potrebu za održivim pristupom upravljanju podacima u svim lancima opskrbe, sektorima i industrijama. Ove mjere su ključne za povećanje efikasnosti, smanjenje energetske potrošnje i prijelaz na digitalni ekosistem s nultom emisijom ugljika,” istakao je dr. Vitor Castro sa Loughborough Business Schoola.
Je li rješenje u ograničenju potrošnje podataka?
Dok obnovljivi izvori energije ne uspijevaju držati korak s potražnjom, konvencionalni izvori nude privremeno olakšanje. Međutim, čak i tada, predviđa se da će globalna ponuda električne energije biti nedovoljna da zadovolji sve veće zahtjeve digitalnog ekosistema u narednih deset godina. Bez restrikcija, povećana potražnja mogla bi destabilizirati globalne energetske resurse do 2033. godine.
Pitanje koje se nameće je koliko je održivo stvarati i konzumirati podatke bez dugoročnog plana? Naučnici pozivaju na hitnu akciju kako bi se redefinirao način na koji stvaramo i koristimo digitalne resurse, posebno u kontekstu umjetne inteligencije i “mračnih podataka”.
“Održivi digitalni ekosistem ključan je za postizanje globalnog cilja nulte emisije,” zaključuje dr. Castro.
