Sve veći broj kompanija ponovo vraća zaposlene u kancelarije, opravdavajući to željom za jačanjem radne kulture i međuljudskih odnosa. Međutim, neki zaposlenici iz IT sektora smatraju da obavezno prisustvo u kancelariji ne garantuje nužno povezivanje među kolegama te da takav zahtjev samo dodatno ometa svakodnevni život.
Prema mišljenju Aleksa Hillmana, osnivača coworking prostora Indy Hall, stvaranje radne kulture zahtijeva namjerno vrijeme posvećeno zajedničkom povezivanju, bilo uživo, online ili u hibridnom okruženju. „Volio bih vidjeti više eksperimentisanja u kompanijama i timovima gdje bi se okupljali na nekoliko dana i radili stvari koje se razlikuju od uobičajenih zadataka,“ izjavio je Hillman na godišnjoj konferenciji BarCamp Philly 2024 u Filadelfiji.
Hillman, koji je prethodno radio kao freelancer, osnovao je Indy Hall još 2006. godine upravo zbog želje za društvenom interakcijom i zajedničkim radom u fizičkom prostoru. U to vrijeme, rad od kuće bio je rijedak i teže je bilo pronaći zajednicu radnih kolega bez prisustva u kancelariji.
Situacija se promijenila 2020. godine kada su mnogi prestali odlaziti u kancelarije zbog pandemije, a mnoge kompanije prešle su na rad na daljinu. Ipak, nakon povratka u kancelarije ili prelaska na hibridni model rada, često nedostaje osjećaj povezanosti među kolegama jer se većina zaposlenika fokusira na ispunjavanje zadataka i povratak svojim privatnim obavezama.
Izazovi rada u kancelariji bez prisustva menadžera
Dodatni problem za zaposlene predstavlja situacija u kojoj menadžeri sami ne dolaze u kancelarije. Polovina radnika u Sjedinjenim Američkim Državama smatra da svoj posao jednako kvalitetno može obavljati od kuće, pokazuje studija kompanije Gallup.
U Filadelfiji, javni sektor i veće kompanije poput Comcasta i Independence Blue Cross predvode u vraćanju radnika u kancelarije, dok gradska uprava zahtijeva prisustvo svih zaposlenih u kancelarijama pet dana sedmično. Gradonačelnica Filadelfije, Cherelle Parker, smatra da će povratak radnika u kancelarije ojačati lokalnu ekonomiju.
Radna kultura pati kad zaposleni nisu motivisani za rad u kancelariji
Obavezni povratak u kancelariju ne mora nužno rezultirati jačom radnom kulturom, posebno kada zaposleni nisu istinski zainteresovani za takvu promjenu. Prava radna kultura nastaje u neformalnim momentima među zaposlenicima, a te trenutke teško je iznuditi, istakao je jedan od učesnika na sesiji BarCamp-a.
Hillman smatra da je ključno planirati vrijeme za zajedničke aktivnosti kako bi se stvorio osjećaj zajedništva. Na primjer, kompanije mogu organizovati godišnje ili polugodišnje timske susrete gdje bi zaposleni imali priliku provesti vrijeme zajedno i bolje se upoznati kroz aktivnosti koje nisu vezane za svakodnevne zadatke.
Čak i virtuelno, timovi mogu osigurati vrijeme za povezivanje i neformalnu interakciju. Jedan od učesnika podijelio je primjer svog tima, gdje svaki petak provode zadnji sat u neformalnom Zoom razgovoru prije vikenda.
Takvi oblici povezivanja, koji ne zahtijevaju prisustvo u kancelariji, mogu značajno doprinijeti timskoj koheziji. Izgradnja povjerenja i razumijevanje vrijednosti tima pomažu u održavanju radne kulture između formalnih događaja i zajedničkih susreta.
„Kontinuitet u vezi s malim svakodnevnim gestovima održava osjećaj pripadnosti,“ izjavio je Adam Teterus, direktor zajednice u Indy Hallu. „To nisu velike, spektakularne geste, već mali, svakodnevni momenti koji daju kontinuitet radnoj kulturi.“
